diff --git a/images/jelena.png b/images/jelena.png new file mode 100644 index 0000000..e7215d4 Binary files /dev/null and b/images/jelena.png differ diff --git a/images/natrijum.png b/images/natrijum.png new file mode 100644 index 0000000..3cc763b Binary files /dev/null and b/images/natrijum.png differ diff --git a/images/neon.png b/images/neon.png new file mode 100644 index 0000000..f2c53a7 Binary files /dev/null and b/images/neon.png differ diff --git a/images/pavle.png b/images/pavle.png deleted file mode 100644 index d4b77f4..0000000 Binary files a/images/pavle.png and /dev/null differ diff --git a/seminarski.tex b/seminarski.tex index 17b4674..a86ab39 100644 --- a/seminarski.tex +++ b/seminarski.tex @@ -160,7 +160,6 @@ Resursi korišćeni za merenje ovih performansi su lični računari sa sledećim \item AMD Ryzen 7 1700 @ 3.6 GHz \item Intel Core i7-6500U @ 2.5 GHz \item Intel Core i5-3320M @ 2.6 GHz - \item Intel Pentium Dual-Core E5300 @ 2.6 GHz \end{itemize} Verzija Linux jezgra je 5.5 i ista je na svim računarima. Merenje se vrši od strane autora ovog rada. Pošto su merenja jednostavna, merenju svakog sistemskog poziva se pristupa sa istim prioritetom. @@ -169,7 +168,7 @@ Verzija Linux jezgra je 5.5 i ista je na svim računarima. Merenje se vrši od s Pošto cilj ovog rada nije unapređenje performansi nekog sistema, nije potrebno pronalaziti sistem sa kojim bi se ovaj sistem poredio. Poređenje se vrši između performansi koje sistem postigne pri različitim ulaznim parametrima. \subsection{Biranje kriterijuma merenja performansi} -Kriterijum merenja performansi je brzina izvršanja sistemskih poziva koji su navedeni u sekciji 3.1.1. Brzina se izražava u mikrosekundama (0.000001s) za sve sistemske pozive. Sistemski pozivi se izvršavaju više puta radi veće precinsosti merenja. Pri promeni ulaznih parametara (konfiguracije jezgra) broj izvršavanja sistemskih poziva se ne menja. +Kriterijum merenja performansi je brzina izvršanja sistemskih poziva koji su navedeni u sekciji 3.1.1. Brzina se izražava u milisekundama (0.001s) za sve sistemske pozive. Sistemski pozivi se izvršavaju više puta radi veće precinsosti merenja. Pri promeni ulaznih parametara (konfiguracije jezgra) broj izvršavanja sistemskih poziva se ne menja. \subsection{Izbor načina prikupljanja podataka} Podaci se prikupljaju tako što se isti program koji poziva sistemske pozive pokreće na jezgru operativnog sistemima sa različitim parametrima. Kao rezultat, program vraća vreme izvršavanja za svaki sistemski poziv. @@ -179,11 +178,21 @@ Podaci se prikupljaju tako što se isti program koji poziva sistemske pozive pok Prikupljanje podataka izvršeno je na način koji je naveden u procesu planiranja. Detalji arhitekture PAVLEEE i programa koji su pokretani prikazani su u naredna dva poglavlja. \subsection{Merenje i poređenje performansi sistema} -Prikupljeni podaci prikazani su narednim tabekama. Merna jedinica svih vremenskih intervala su mikrosekunda: +Prikupljeni podaci prikazani su narednim tabelama. Merna jedinica svih vremenskih intervala su milisekunda: \begin{figure}[H] - \includegraphics[width=\linewidth]{images/pavle.png} - \caption{AMD Ryzen 7 1700 @ 3.6 GHz} + \includegraphics[width=\linewidth]{images/jelena.png} + \caption{Intel Core i7-6500U @ 2.5 GHz} +\end{figure} + +\begin{figure}[H] + \includegraphics[width=\linewidth]{images/neon.png} + \caption{AMD Ryzen 7 1700 @ 3.6 GHzPAVLEE} +\end{figure} + +\begin{figure}[H] + \includegraphics[width=\linewidth]{images/natrijum.png} + \caption{AMD Ryzen 7 1700 @ 3.6 GHzPAVLEE} \end{figure} JELENAAA detalji Iz priloženog se vidi da različite konfiguracije parametara jezgra Linux operativnog sistema znatno utiču na vreme izvršavanja pojedinih sistemskih poziva. Pošto je uzrok promene u vremenu paljenje i gašenje tih parametara, ispitivanje razloga koji dovodi do promene performansi nije potrebno.